ANKETA: Stil vođenja

Kako bi se saznali podaci o navikama ljudi iz svakodnevnog okruženja i njihovom načinu vođenja i sudjelovanja u timu provedena je anketa u kojoj je sudjelovalo 20 osoba s područja Osječko – baranjske i Požeško – slavonske županije. U anketi je sudjelovalo 10 osoba muškog i 10 osoba ženskog spola, sve osobe s višom ili visokom stručnom spremom. Ispitanicima je postavljeno 5 pitanja kako bi se vidjelo kojem su stilu vođenja skloniji:

1. Jeste li skloniji timskom ili individualnom radu?
2. Smatrate li da su u menadžerskom poslu dopuštene emocije?
3. Da ste na čelu organizacije, biste li bili spremni uložiti veći dio zarade u obrazovanje svojih suradnika?
4. Smatrate li da u timu treba prevladavati prijateljstvo ili konkurencija?
5. Smatrate li da u timu treba postojati kontrola i moć pojedinca ili mogućnost dogovora svih članova tima?

Nakon provedene ankete, uočavaju se razlike u odgovorima između muškog i ženskog spola. Žene su privrženije timskom radu i radu u skupini, smatraju da su emocije potrebne i poželjne pri odlučivanju i radu u timu. Žene smatraju da je međusobna konkurencija suradnika potpuno nepotrebna, odnosno da osobe u timu treba vezati prijateljstvo i blizak odnos. Sve su to karakteristike "ženskog stila" vođenja. Muškarci, suprotno ženama, više vole individualan rad. Također, oni smatraju da u timu treba biti konkurencije i da treba vladati natjecateljski duh. Njihovo mišljenje o emocijama u poslu je podjeljeno. Ispitani muškarci pripadaju onim vođama koji koriste "muški stil", njihovi odgovori upućuju na to da žele imati autoritet i da "cilj opravdava sredstvo". Jedna od odlika "ženskog stila" je i mogućnost dogovora i izostanak moći pojedinca u timu, ispitanici koji su sudjelovali u ovoj anketi podijeljenih su mišljenja što se toga tiče. Još uvijek smatraju da je moć i autoritet jedna osobe bitna stavka svakog tima. Također, ispitanici nisu spremni odvojiti veći dio zarade za obrazovanje i poboljšanje vještina zaposlenika, što nije dobro. Svaki vođa i svaka organizacija treba težiti napretku i poboljšanju vještina jer su ljudski potencijali najvrjedniji resurs današnjice.

U anketi su sudjelovale osobe više i visoke stručne spreme, prema istraživanju, odnosno provedenoj anketi, vidi se da ispitanici u svom radu u timu kombiniraju i "ženski" i "muški" stil vođenja. Neke osobine "ženskog stila" potpuno su im "normalne" te ih prihvaćaju i koriste s odobravanjem, dok u nekim stvarima postupaju u skladu s "muškim stilom" vođenja. Ta kombinacija dvaju stilova prevladava kod ispitanika i to je njihov stil rada u timu i savladavanja zadataka. Neke osobine "ženskog stila" još nisu potpuno prihvaćene i prisutne u našem društvu, još uvijek se smatraju neprimjerenim ili nedovoljno kvalitetnim za rad tima ili organizacije. U nekim razvijenim zemljama, vođe koriste "ženski stil" vođenja i potpuno ga slijede i smatraju ispravnim, takav stil dolazi sa Zapada i uskoro će i kod nas zasjati u svom punom sjaju. Do tada vođe, ali i ostali pripadnici tima, moraju shvatiti da je tim najbolji oblik suradnje i savladavanja zadataka te da dobri prijateljski odnosi, komunikacija, dijeljenje informacija, dogovor, zajedništvo i prisustvo emocija vode ka napretku i uspješnom rješavanju svih problema i ostvarenju zajedničkih timskih i organizacijskih ciljeva.

Profil hrvatskog menadžera

Dobar i kvalitetan vođa treba biti spoj znanja, vještina i osobnosti. Postoje brojne polemike o tome rađa li se dobar menadžer ili stvara. Ako netko nema liderske sposobnosti, koje je dobio rođenjem, nikada neće biti uspješan vođa. Ipak, za posao vođe treba učiti, raditi na sebi, pratiti znanstvene teorije i analizirati praktična iskustva. Vrhunski vođa spoj je naslijeđenih osobina koje ga prate od rođenja, ali i vještina koje je stekao učeći, prateći situaciju i promjene koje se događaju u okolini.

Profil hrvatskog menadžera (vođe) izgleda otprilike ovako: "Prosječan menadžer u Hrvatskoj ima 39 godina, oženjen je, visokoobrazovan, pod stresom, previše radi, čak i slobodnim danima, ali se može utješiti činjenicom da mjesečno zaradi 35 tisuća kuna." (www.poslovni.hr)

Prema istraživanju Časopisa za menadžere i poduzetnike Poslovni savjetnik i mlade konzultantske kuće Poslovna liga BMM "stvoren" je profil hrvatskog menadžera. "Velika većina hrvatskih menadžera, njih čak 93%, na poslu dnevno provede 8-12 sati, a 82% ih učestalo radi i slobodnim danima. No bez obzira na veliki poslovni angažman njih 88% pretežito je zadovoljno svojim radnim mjestom, dok gotovo svi oni bez po muke uspijevaju ostvariti zadane poslovne ciljeve. Da vole svoj posao, dokazuje i 83% anketiranih koje su istaknuli da se na svom radnom mjestu uglavnom osjećaju sigurno i stabilno i zadovoljni su svojom karijerom, no ipak tvrde da velika količina stresa utječe na njihove poslovne aktivnosti. Zanimljiva je činjenica da bi čak 69% hrvatskih menadžera, pod određenim uvjetima, željelo promijeniti posao. Prosječni hrvatski menadžer smatra kako ima širok krug poznanstava, pridaje veliku važnost kreativnosti, a odluke donosi na temelju činjenica. Što se edukacije tiče, hrvatskog menadžera najviše interesira edukacija s područja menadžerskih i komunikacijskih vještina, a usavršavanja najčešće provodi putem predavača iz konzultantskih kuća. Za školovanje sebe i svojih zaposlenika godišnje bi izdvojio od 5000 do 30.000 kuna." (www.poslovni.hr)  

Prema ovom istraživanju može se vidjeti da hrvatski menadžeri počinju provoditi "ženski stil" vođenja, važna im je dobra komunikacija, odnos između zaposlenika, usavršavanje, napredovanje i ostvarivanje zajedničkih ciljeva. Također, u Hrvatskoj je sve veći broj visokoobrazovanih žena i žena menadžera, koje se svojim radom, trudom i znanjem svrstavaju među najbolje hrvatske menadžere.

"Žene su bolji menadžeri od muškaraca"

     "Muškarci, pazite se, žena vam dolazi za šeficu! -  Kod većine muškaraca ovakva izjava izaziva osjećaj panike i želje za bijegom iz situacije u kojoj su se našli...." (http://zena.hr)

     Pročitajte zanimljiv članak o tome tko je bolji menadžer, što muškarci misle o ženama na vodećim pozicijama i obratno te u čemu je snaga žena menadžera. http://zena.hr/clanak/ostalo/zene_su_bolji_menadzeri_od_muskaraca/2934

Spol i menadžment

Svaki spol ima ima svoje dobre i loše strane, umjesto naglašavanja isti, trebalo bi poraditi na spajanju najboljih osobina oba spola kako u svakodnevnom životu, tako i u menadžmentu i vođenju. Spol s kojim se osobe rode određuje njihove rodne uloge i set osobina koje ih karakteriziraju. Zbog toga oduvijek postoje razlike u radu muškaraca i žena, različit pristup radnim zadacima, različit odnos sa suradnicima, drugačije snalaženje u prostoru i okruženju u kojem djeluju, različit tip komunikacije i slično.

"Ženski, odnosno muški stil vođenja popularno su tako nazivani zbog toga što ih karakteriziraju ponašanja koja se smatraju tipično muškima, odnosno tipično ženskima. To, naravno, ne znači da je muški stil vođenja svojstven muškarcima, odnosno da ženski stil menadžmenta primjenjuju isključivo žene." (Pološki, 2002.)

Na grafikonu vidimo profile tipičnog muškog i tipičnog ženskog menadžera. Neke osobine karakteristične su za određeni spol, ali način vođenja nije spolno određen. Osobe oba spola mogu primjenjivati i muški i ženski stil vođenja.  Zbog prirode menadžerskog posla koja je situacijska, može se zaključiti da najboljim menadžerima postaju oni koji posjeduju obje grupe vještina, i muške i ženske, te se najbrže prilagođavaju situaciji. Najbolji menadžer postaje ona žena ili onaj muškarac koji se ovisno o situaciji koristi s oba stila vodstva.

 Razlike među spolovima moraju se priznati, razumjeti, iskoristiti. "Isticanjem različitih pristupa problemima muškaraca i žena ozakonjujemo alternativne strategije. Poruka je da muškarci i žene često donose različite pristupe gledanja na problem, mogućnosti i odluke. A što je više mogućnosti na raspolaganju, bolji je i output kako za pojedince tako i za poslovanje" (Heim & Golant, 1993.).

Ženski stil vođenja

U današnje vrijeme, organizacije postaju drugačije, decentralizirane su i fleksibilne, a karakterizira ih timski rad, grupno odlučivanje, participacija zaposlenih u odlučivanju, dijeljenje informacija, prijateljstvo, povjerenje, konsenzus i suradnja. Glavne su vrijednosti sposobnost kreativnog razmišljanja i raznolikost vještina. Za uspješnost organizacije postaju presudni inteligencija, odanost i entuzijazam zaposlenih. "Novi izbor blagostanja postaje fokusirana inteligencija, sposobnost prikupljanja i primjene znanja i know-howa." (Handy, 1995.) Zbog toga današnji menadžeri primjenjuju novi, mekši način vođenja organizacija koji je poznat pod nazivom "ženski stil" vođenja. Hijerarhijske strukture u današnjim organizacijama zamijenjene su mrežama i manje formalnim strukturama koje ne naglašavaju lanac naređivanja. Fokus se premješta na inovacije, a organizacije su uvidjele da njihov napredak i rast ovisi jedino o ljudima koji rade za njih i sinergiji koju stvore. Sirovine, zemlja, tehnologija i ostali resursi ne mogu nadomjestiti ljudski potencijal, odnosno inteligenciju i entuzijazam zaposlenika. Da bi oni zaista iskoristili svoje potencijale i bili spremni učiti i produbljivati svoje znanje, potreban im je osjećaj pripadnosti, odanosti i zajedništva. Ciljevi zaposlenika moraju biti identični ciljevima organizacije, a to se može postići timskim radom i novim "ženskim" pristupom i stilom vođenja. 

"Biti prosvjetitelj, vizionar, usmjeritelj i poticatelj oduvijek su bile glavne zadaće velikih učitelja, od Isusa i Budhe do Ghandija i Majke Tereze. Pravi je cilj učitelja da podari znanje, razvije vještine, ali i odgoji svoje sljedbenike. Radeći na sebi on proizvodi dobru osobu i lidera. Radeći sa svojim timom, on stvara osposobljenu skupinu koja će znati pobjeđivati i kad ga više ne bude na njezinu čelu." (Srića, 2004.) Sve te karakteristike obuhvaćene su u novom načinu vođenja organizacije, emotivnom, "ženskom stilu" vođenja – glavnom načinu vođenja organizacije u današnje vrijeme.

Nasuprot "muškom" stilu, "ženski" stil vođenja najbolje se može opisati riječima: interakcija, pristup, uključenost, umrežavanje, timski rad, entuzijazam, orijentiranost prema ljudima, slušanje, razumijevanje, druženje, spontanost, toplina... "Ženski stil" vođenja potpuno je demokratski, transformacijski, prijateljski, emotivan i interaktivan. Menadžeri koji se koriste “ženskim stilom” vođenja, konzultiraju svoje podređene o predloženim akcijama i odlukama i ohrabruju njihovo sudjelovanje u svim vrstama odluka i na svim razinama odlučivanja. Vođe koji koriste takav stil na svoje suradnike gledaju kao na zrela, odrasla ljudska bića s vlastitim željama i potrebama. Osnova takvog pristupa ljudima je vjerovanje da su ljudski potencijali osnovni resurs za razvoj organizacije u suvremenom svijetu te osnova konkuretske prednosti na tržištu. Poznavanje i komunikacija sa svojim zaposlenicima vrlo je važna takvim menadžerima, važno je slušati i izgraditi kvalitetne međuljudske odnose. Važan aspekt je i poticanje entuzijazma i zadovoljstva svojih suradnika jer ljudi postižu bolje rezultate ako se osjećaju dobro i zadovoljni su svojim poslom. Menadžeri trebaju poslužiti kao uzor pozitivnog ponašanja te potaći svoje suradnike na takvo ponašanje. Možda i najvažnija karakteristika "ženskog stila" je timski rad – osjećaj pripadnosti nekoj zajednici i ostvarivanje ciljeva u interakciji s drugim ljudima.

Muški stil vođenja

U prošlosti su sve organizacije bile hijerarhijske, birokratske, autoritarne i strukturirane po vojničkom principu. Glavne karakteristike takvih organizacija bile su centralizacija, raspon rukovođenja, formalni autoritet, kontrola i konkurentski individualizam. Po svojoj strukturi te načinu rukovođenja i obavljanja posla, bile su "muške".

"Muški stil" vođenja godinama je bio prisutan u organizacijama. Takav stil karakterizira odlučnost, sigurnost, odlučnost, snaga, agresivnost, objektivnost, samouvjerenost, logičnost i slične osobine. Vođa koji primjenjuje "muški stil" vođenja centralizira svoj autoritet, zapovijeda i pokazuje svoju moć putem nagrada i kazni. Cilj "muških" vođa je pobijediti u svakom slučaju. "Muškarci definiraju osobnu strategiju u terminima pobijediti, ostvariti ili dostići cilj." (Helgesen, 1995.) Oni vide konkurenciju svuda oko sebe, čak i u svojim suradnicima zbog čega mogu nastati problemi. Ljudi, odnosno zaposlenici predstavljaju sredstvo za ostvarivanje ciljeva te su skloniji kritici nego pohvalama. Oni su fokusirani na pobjedu, na izvršenje zadataka, na postizanje ciljeva, a ne na proces obavljanja zadataka i međuljudske odnose koji pritom postoje.  

Lider u današnjem svijetu

"Biti lider isto je kao biti dama. Morate li drugima objasniti da to jeste, onda to niste.

Ova izreka Margaret Thacher odlično opisuje pravog vođu. Uspješni vođe imaju karizmu, moć da očaraju sve prisutne, da uvjere, pridobiju, motiviraju, pokrenu i vode sve ka ostvarenju ciljeva. Vrhunski vođe posjeduju natprosječnu emotivnu inteligenciju, imaju energiju, motivaciju, želju i borbenost te slijede ideju: "znam, mogu i hoću". No, u vođenju treba koristiti i osjećaje, treba znati komunicirati i uvažavati druge, prijateljski se odnositi prema suradnicima i zajedničkim planiranjem ostvarivati ciljeve.

Jedan od najpoznatijih aforizama Karela Čapeka: "Slijedite me i ja ću vas uspješno izvesti iz ponedjeljka u utorak." govori nam da je vođa ključna osoba u današnjem svijetu. Vođa je osoba sposobna predvoditi svoje suradnike poput dirigenta velikog simfonijskog orkestra ili sportskog trenera uspješne momčadi. Suvremeni poslovni i politički sustavi traže lidera koji će znanjem, osobnošću, pristupom i vizijom motivirati suradnike na stvaranje iznimnih rezultata. Suvremeni, moderni vođa mora biti u stanju opisati situaciju u kojoj se organizacija nalazi, prosvijetliti suradnike i objasniti im gdje se nalaze. Također, mora imati viziju, odnosno očekivanu i moguću sliku budućnosti te rješenja za probleme koji se nalaze na putu. Vođa mora usmjeriti svoje suradnike u željenom smjeru za organizaciju, mora imati tu sposobnost da sve uvjeri da idu u istom smjeru. U svakoj skupini postoji mnogo ideja, misli i stavova, ali vođa mora sve imati pod kontrolom i pronaći pravi put za organizaciju. Na kraju, vođa mora inspirirati suradnike, vraćati im vjeru kad ostanu bez nje, poticati ih na ustrajan rad i napredak. Vođa mora znati oduševiti suradnike, motivirati ih, ali i hvaliti i kritizirati, nadalje treba koristiti svoju moć na način na cijeni i prihvaća tuđe ideje, talente i sposobnosti.  
     Posljednjih godina u svijetu se sve više govori o promjenama poslovnih vrijednosti u znanstvenom, ali i praktičnom smislu. Pojavljuju se novi trendovi u vođenju organizacija i ostvarivanju konkurentske prednosti. Vođe u svom radu primjenjuju različite metode, a s obzirom na karakteristike stila vođenja razlikujemo muški i ženski stil. "Muški stil" vođenja godinama je bio prisutan u svim organizacijama. Takav stil karakterizira odlučnost, sigurnost, odlučnost, snaga, agresivnost, objektivnost, samouvjerenost, logičnost i slične osobine. Danas suvremene organizacije postaju sve manje hijerarhične, sve se više koristi timski rad, a za uspjeh na tržištu najvažniji postaje "ženski stil" vođenja, komuniciranja i suradnje. "Ženski stil" vođenja nov je, moderan način vođenja, a također se naziva i stil 21. stoljeća. Takav stil karakteristira prijateljski, transformacijski, emotivan i interaktivan pristup radu i odlučivanju.  

Dobrodošli!

Dobrodošli na blog koji govori o stilovima vođenja!
Jeste li se ikad zapitali kakav je vaš stil vođenja i postoji li razlika između muškog i ženskog stila? Na ovom blogu saznat ćete sve o tome.
Nadam se da će vam se svidjeti sadržaj i da ćete uživati čitajući ga!