Ženski stil vođenja

U današnje vrijeme, organizacije postaju drugačije, decentralizirane su i fleksibilne, a karakterizira ih timski rad, grupno odlučivanje, participacija zaposlenih u odlučivanju, dijeljenje informacija, prijateljstvo, povjerenje, konsenzus i suradnja. Glavne su vrijednosti sposobnost kreativnog razmišljanja i raznolikost vještina. Za uspješnost organizacije postaju presudni inteligencija, odanost i entuzijazam zaposlenih. "Novi izbor blagostanja postaje fokusirana inteligencija, sposobnost prikupljanja i primjene znanja i know-howa." (Handy, 1995.) Zbog toga današnji menadžeri primjenjuju novi, mekši način vođenja organizacija koji je poznat pod nazivom "ženski stil" vođenja. Hijerarhijske strukture u današnjim organizacijama zamijenjene su mrežama i manje formalnim strukturama koje ne naglašavaju lanac naređivanja. Fokus se premješta na inovacije, a organizacije su uvidjele da njihov napredak i rast ovisi jedino o ljudima koji rade za njih i sinergiji koju stvore. Sirovine, zemlja, tehnologija i ostali resursi ne mogu nadomjestiti ljudski potencijal, odnosno inteligenciju i entuzijazam zaposlenika. Da bi oni zaista iskoristili svoje potencijale i bili spremni učiti i produbljivati svoje znanje, potreban im je osjećaj pripadnosti, odanosti i zajedništva. Ciljevi zaposlenika moraju biti identični ciljevima organizacije, a to se može postići timskim radom i novim "ženskim" pristupom i stilom vođenja. 

"Biti prosvjetitelj, vizionar, usmjeritelj i poticatelj oduvijek su bile glavne zadaće velikih učitelja, od Isusa i Budhe do Ghandija i Majke Tereze. Pravi je cilj učitelja da podari znanje, razvije vještine, ali i odgoji svoje sljedbenike. Radeći na sebi on proizvodi dobru osobu i lidera. Radeći sa svojim timom, on stvara osposobljenu skupinu koja će znati pobjeđivati i kad ga više ne bude na njezinu čelu." (Srića, 2004.) Sve te karakteristike obuhvaćene su u novom načinu vođenja organizacije, emotivnom, "ženskom stilu" vođenja – glavnom načinu vođenja organizacije u današnje vrijeme.

Nasuprot "muškom" stilu, "ženski" stil vođenja najbolje se može opisati riječima: interakcija, pristup, uključenost, umrežavanje, timski rad, entuzijazam, orijentiranost prema ljudima, slušanje, razumijevanje, druženje, spontanost, toplina... "Ženski stil" vođenja potpuno je demokratski, transformacijski, prijateljski, emotivan i interaktivan. Menadžeri koji se koriste “ženskim stilom” vođenja, konzultiraju svoje podređene o predloženim akcijama i odlukama i ohrabruju njihovo sudjelovanje u svim vrstama odluka i na svim razinama odlučivanja. Vođe koji koriste takav stil na svoje suradnike gledaju kao na zrela, odrasla ljudska bića s vlastitim željama i potrebama. Osnova takvog pristupa ljudima je vjerovanje da su ljudski potencijali osnovni resurs za razvoj organizacije u suvremenom svijetu te osnova konkuretske prednosti na tržištu. Poznavanje i komunikacija sa svojim zaposlenicima vrlo je važna takvim menadžerima, važno je slušati i izgraditi kvalitetne međuljudske odnose. Važan aspekt je i poticanje entuzijazma i zadovoljstva svojih suradnika jer ljudi postižu bolje rezultate ako se osjećaju dobro i zadovoljni su svojim poslom. Menadžeri trebaju poslužiti kao uzor pozitivnog ponašanja te potaći svoje suradnike na takvo ponašanje. Možda i najvažnija karakteristika "ženskog stila" je timski rad – osjećaj pripadnosti nekoj zajednici i ostvarivanje ciljeva u interakciji s drugim ljudima.

Muški stil vođenja

U prošlosti su sve organizacije bile hijerarhijske, birokratske, autoritarne i strukturirane po vojničkom principu. Glavne karakteristike takvih organizacija bile su centralizacija, raspon rukovođenja, formalni autoritet, kontrola i konkurentski individualizam. Po svojoj strukturi te načinu rukovođenja i obavljanja posla, bile su "muške".

"Muški stil" vođenja godinama je bio prisutan u organizacijama. Takav stil karakterizira odlučnost, sigurnost, odlučnost, snaga, agresivnost, objektivnost, samouvjerenost, logičnost i slične osobine. Vođa koji primjenjuje "muški stil" vođenja centralizira svoj autoritet, zapovijeda i pokazuje svoju moć putem nagrada i kazni. Cilj "muških" vođa je pobijediti u svakom slučaju. "Muškarci definiraju osobnu strategiju u terminima pobijediti, ostvariti ili dostići cilj." (Helgesen, 1995.) Oni vide konkurenciju svuda oko sebe, čak i u svojim suradnicima zbog čega mogu nastati problemi. Ljudi, odnosno zaposlenici predstavljaju sredstvo za ostvarivanje ciljeva te su skloniji kritici nego pohvalama. Oni su fokusirani na pobjedu, na izvršenje zadataka, na postizanje ciljeva, a ne na proces obavljanja zadataka i međuljudske odnose koji pritom postoje.  

Lider u današnjem svijetu

"Biti lider isto je kao biti dama. Morate li drugima objasniti da to jeste, onda to niste.

Ova izreka Margaret Thacher odlično opisuje pravog vođu. Uspješni vođe imaju karizmu, moć da očaraju sve prisutne, da uvjere, pridobiju, motiviraju, pokrenu i vode sve ka ostvarenju ciljeva. Vrhunski vođe posjeduju natprosječnu emotivnu inteligenciju, imaju energiju, motivaciju, želju i borbenost te slijede ideju: "znam, mogu i hoću". No, u vođenju treba koristiti i osjećaje, treba znati komunicirati i uvažavati druge, prijateljski se odnositi prema suradnicima i zajedničkim planiranjem ostvarivati ciljeve.

Jedan od najpoznatijih aforizama Karela Čapeka: "Slijedite me i ja ću vas uspješno izvesti iz ponedjeljka u utorak." govori nam da je vođa ključna osoba u današnjem svijetu. Vođa je osoba sposobna predvoditi svoje suradnike poput dirigenta velikog simfonijskog orkestra ili sportskog trenera uspješne momčadi. Suvremeni poslovni i politički sustavi traže lidera koji će znanjem, osobnošću, pristupom i vizijom motivirati suradnike na stvaranje iznimnih rezultata. Suvremeni, moderni vođa mora biti u stanju opisati situaciju u kojoj se organizacija nalazi, prosvijetliti suradnike i objasniti im gdje se nalaze. Također, mora imati viziju, odnosno očekivanu i moguću sliku budućnosti te rješenja za probleme koji se nalaze na putu. Vođa mora usmjeriti svoje suradnike u željenom smjeru za organizaciju, mora imati tu sposobnost da sve uvjeri da idu u istom smjeru. U svakoj skupini postoji mnogo ideja, misli i stavova, ali vođa mora sve imati pod kontrolom i pronaći pravi put za organizaciju. Na kraju, vođa mora inspirirati suradnike, vraćati im vjeru kad ostanu bez nje, poticati ih na ustrajan rad i napredak. Vođa mora znati oduševiti suradnike, motivirati ih, ali i hvaliti i kritizirati, nadalje treba koristiti svoju moć na način na cijeni i prihvaća tuđe ideje, talente i sposobnosti.  
     Posljednjih godina u svijetu se sve više govori o promjenama poslovnih vrijednosti u znanstvenom, ali i praktičnom smislu. Pojavljuju se novi trendovi u vođenju organizacija i ostvarivanju konkurentske prednosti. Vođe u svom radu primjenjuju različite metode, a s obzirom na karakteristike stila vođenja razlikujemo muški i ženski stil. "Muški stil" vođenja godinama je bio prisutan u svim organizacijama. Takav stil karakterizira odlučnost, sigurnost, odlučnost, snaga, agresivnost, objektivnost, samouvjerenost, logičnost i slične osobine. Danas suvremene organizacije postaju sve manje hijerarhične, sve se više koristi timski rad, a za uspjeh na tržištu najvažniji postaje "ženski stil" vođenja, komuniciranja i suradnje. "Ženski stil" vođenja nov je, moderan način vođenja, a također se naziva i stil 21. stoljeća. Takav stil karakteristira prijateljski, transformacijski, emotivan i interaktivan pristup radu i odlučivanju.